Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Prva etična banka u Hrvatskoj: jeftiniji krediti, bez naplate za tekuće račune...

Jeftinije kredite i poslovanje bez naplate naknada za tekuće i žiro račune, kartično poslovanje i transakcije, mogu očekivati građani i poduzetnici od ebanke, prve etične banke u Hrvatskoj, koja bi s radom trebala početi do proljeća iduće godine.

Kredite s kamatama od dva do tri posto, dobivat će poduzetnici, uz individualni pristup i procjenu rizičnosti, koja neće, kao kod klasičnih banaka, biti usmjerena na povijest poslovanja, na Bon 1 i 2, već na ublažavanje i smanjivanje rizika uz pomoć i savjete ebanke. Građani mogu računati da minusa na tekućem neće biti, kao ni nenamjenskih kredita, ali hoće namjenskih: stambenih, automobilskih, za bijelu tehniku, obrazovanje i liječenje...

Tako Goran Jeras, pokretač ideje o ebanci u Hrvatskoj, objasnio što mogu očekivati ljudi od nove banke koja se pokreće po uzoru na etične banke u svijetu, na predavanju koje je u ponedjeljak na Ekonomskom fakultetu u Splitu organizirala Udruga diplomiranih studenata tog fakulteta, a zainteresiranim su građanima o novoj viziji i društveno socijalnom poduzetništvu govorili i Ranko Milić, predsjednik upravnog odbora CEDRA - Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj Hrvatska te Silvana Vujnović, članica Zadruge za etično financiranje i clustera CEDRA.

Upravo će Zadruga za etično financiranje, osnovana u travnju, koja danas broji 300 članova, građana, poduzeća, udruga civilnog društva, sindikata, jedinica lokalne samouprave i drugih zadruga; biti osnivač i jedini dioničar banke.

Svi zadrugari trebali su uplatiti jednaki članski ulog od 2500 kuna, a toliko će članstvo koštati i buduće članove, koji mogu uplatiti veće iznose i koristiti se većim kreditima, no svaki član ima pravo samo na jedan glas.

Po tom će principu biti osnovana banka koja je ušla u proces licenciranja kod HNB-a. A prošlog je mjeseca u Federaciju europskih etičnih i alternativnih banaka FEBEA-e (European Federation of Ethical and Alternative Banks and Financiers) primljena Zadruga za etično financiranje.

Osnovna je razlika između etičnih i komercijalnih banaka ta da su etične banke orijentirane na dobrobit zajednice, a ne profit, te se okreću lokalnoj zajednici i ljudima. No, te banke, a njih je 25 u FEBEA-i, nisu neprofitabilne i nijedna nije u gubicima. Profit ne isplaćuju dioničarima, investiraju ga u nove kredite i projekte lokalnih zajednica.

Štoviše, prije krize imale su nešto niži prinos na aktivu od komercijalnih banaka, no danas im je taj prinos 0,53 posto, a ostalim bankama 0,37 posto. Jeras kaže da je došlo vrijeme da se banke vrate svojim korijenima, kada su ih osnivali građani, poduzetnici u lokalnim zajednicama kako bi zajedno uspjeli napraviti ono što sami nisu mogli, te da je svima jasno da je prošlo vrijeme visokih prinosa koji su dugoročno neodrživi nego je prava vrijednost ulaganja društvena korist koju donose.

Čak 40 posto bankovnog sektora u Njemačkoj čine male banke i štedionice koje su vezane uz lokalne projekte. Sparkasse u Njemačkoj posluje kao i prije dva stoljeća te financiraju lokalne projekte, lokalnu industriju i desetke tisuća malih kooperanata što i jest motor njemačke ekonomije. Na njih je, veli Goran Jeras, postojao pritisak da se promijene oko 2000. godine no danas one banke koje su se smijale Sparkasseu traže od države pomoć, otpuštaju zaposlene, imaju znatno veću stopu loših kredita...